PLUS Hrvatska

Istanbulska konvencija danas stupa na snagu u Hrvatskoj

FOTO: Hrvatski Sabor

O ovom dokumentu, punog imena Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, proteklih mjeseci se svašta moglo čuti i vidjeti.

Nebulozne izjave pojedinih političara, višesatne rasprave u saboru, prosvjedi diljem zemlje, skupljanje potpisa za referendum protiv Konvencije, propaganda Katoličke crkve i klerikalnih udruga zamaglile su pravu svrhu ovog dokumenta o zaštiti žena.

Konvencija donosi najdetaljniji pravni okvir za borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji. Ona obvezuje sve države koje su je ratificirale da žrtvama pomognu pri oporavku, osiguraju im pravno i psihološko savjetovanje, da se ubrzaju otvaranja skloništa za žene i djecu te im se omogući financijska pomoć, kao i pomoć pri pronalasku mjesta za stanovanje i zapošljavanje, piše Index.

U izradi Konvencije, koju je tek prije nekoliko mjeseci ratificirao sabor, sudjelovali su međunarodni stručnjaci. Rad na Konvenciji započeo je 2008. godine, a prihvaćena je u Istanbulu 2011. Stupila je na snagu 1. kolovoza 2014., nakon što ju je ratificiralo deset država članica Vijeća Europe. Do danas je Konvenciju ratificiralo 28 država članica Vijeća Europe. Hrvatska je Konvenciju potpisala 22. siječnja 2013., a Europska unija 13. lipnja 2017.

Ona se odnosi na čitav niz nasilnih i traumatizirajućih djela, čije su žrtve u velikoj većini žene. Ta djela obuhvaćaju psihičko nasilje, uhođenje, tjelesno nasilje, seksualno nasilje uključujući silovanje, prisilni brak, sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni pobačaj, prisilnu sterilizaciju i seksualno uznemiravanje.

Također, prvi put donosi međunarodnu definiciju nasilja u obitelji. Prema Konvenciji, nasilje u obitelji označava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji, kućanstvu, između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio prebivalište sa žrtvom.

Što Konvencija donosi u Hrvatskoj?

Kako stoji na stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u Hrvatskoj se 90 % sveg nasilja nad ženama i u obitelji kvalificira kao prekršajno djelo. Konvencija poziva na ozbiljno sankcioniranje takvih djela, što znači i njihovo kategoriziranje unutar Kaznenoga zakona. Države koje ratificiraju Konvenciju obvezuju se, između ostaloga, poduzeti konkretne mjere kako bi ojačale:

a) prevenciju od nasilja u obitelji i prema ženama na način da provode medijske kampanje protiv nasilja, osiguraju usavršavanje stručnih osoba, podupiru suradnju s privatnim sektorom i nevladinim udrugama kako bi se poticalo uzajamno poštovanje među spolovima

b) prevenciju i zaštitu žrtve uz učinkovitije centre za potporu i savjetovanje žrtava nasilja, 24-satne telefonske linije, medicinske i forenzičke stručne timove, sigurne kuće te veće policijske ovlasti u postupanju prema počinitelju

c) progon počinitelja – Konvencija predviđa da se istrage i sudski postupci u vezi sa svim oblicima nasilja provode bez nepotrebnih odgađanja i uz puno uvažavanje prava žrtve.

Ne uvodi rodnu ideologiju, ne sadrži ni riječi o rodnoj ideologiji, ne zahtijeva promicanje tzv. rodne ideologije u nastavnim programima, ne zahtijeva pravno priznanje tzv. trećeg spola, ne zahtijeva promjenu ustavne definicije braka, ne promiče pobačaj, a ratifikacijom Konvencije Hrvatska neće prvi put u svom zakonodavstvu, uz “spol”, uvesti pojam “rodni identitet”. Pojmovi rodni “rodni identitet”, “rodno izražavanje” ili “rodni stereotipi” spominju se u najmanje 19 važećih hrvatskih zakona i drugih dokumenata (nacionalni programi, strategije i planovi), i to već od 2003. godine.

U tekstu Konvencije, pojam “rodni identitet” pojavljuje se samo na jednome mjestu, prilikom nabrajanja osnova po kojima je zabranjena diskriminacija.

Podijeli, neka i drugi vide.

NAJNOVIJE

/* ]]> */